Početci kluba sežu u davnu 1947. godinu, kada u splitskom brodogradilištu nastaje Pomorsko-brodarska sekcija Narodne tehnike pod vodstvom Petra Vicića, Vinka Jelaska i Nevena Duplančića, što se smatra klicom budućeg kluba. Dana 18. listopada 1950. održana je osnivačka skupština Jedriličarskog kluba Split, koji je pravno začet kao Radničko pomorsko brodarsko društvo “Vicko Krstulović”. U početku je JK Split gostovao u JK Labud, a već 1951. godine se uz pomoć brodogradilišta započinje gradnja Lučice u Špinutu; prve jedrilice svečano su uplovile 10. rujna 1953.
Te iste godine društvo mijenja naziv u Radničko pomorsko športsko društvo Split i udružuje se s ribičkim društvom “Pagar”, pravnim prethodnikom današnjeg Kluba za športski ribolov Split. Time pod istim “krovom” nastaje zajednica u kojoj jedriličari i športski ribolovci dijele lučicu i logistiku, ali njeguju dvije sportske tradicije i svojim djelovanjem čuvaju Split kakav nam turizam svakodnevno otima.
Infrastruktura snažno raste: 1962. gradi se društveni dom, a 1967. hangar za jedrilice, dok je ovaj hangar u kojem se nalazimo izgrađen 1954. a kompletno rekonstruiran 1967.
Izgradnjom hangara za jedrilice klub dobiva pravu bazu za razvoj natjecateljskog jedrenja. Od samog uvođenja koncesija, još u prethodnoj državi 1988. godine, JK Split dobiva koncesiju za lučicu posebne namjene – sportska lučica “Split”, i do danas u kontinuitetu upravlja akvatorijem.
Devedesetih, zbog promjena Zakona o sportu i Zakona o udrugama te razdvajanja sportova u nomenklaturi Hrvatskog olimpijskog odbora, jedrenje i športski ribolov više ne mogu djelovati u istoj udruzi. Zato 14. siječnja 1998. prestaje s radom Pomorsko športsko društvo Split. Lučica je od svog nastanka bila posebno mjesto, jedina Lučica koja se piše sa velikim L i zapisana u naši srcima. Danas brojimo preko 700 članova koje veže ista strast.
Jedriličarski klub Split osobito se ponosi sudjelovanjem svojih članova na čak četiri Olimpijske igre. Na prvoj, 1952. u Helsinkiju, sudjelovao je Karlo Bauman – jedan od osnivača kluba i zaposlenik Brodogradilišta Split. U Sydneyu 2000. klub su predstavljali braća Ivan i Toni Bulaja u klasi 470, a na Olimpijskim igrama u Tokiju 2020. i Parizu 2024. Hrvatsku je u klasi ILCA6 (Laser Radial) predstavljala Elena Vorobeva.
Klub se može pohvaliti i povijesnim rekordima: prvu medalju osvojenu pod zastavom Republike Hrvatske, i to prije njezina službenog međunarodnog priznanja, donio je Mladen Makjanić 1991. godine iz Grčke, prijavivši se na Svjetsko prvenstvo u klasi Laser (danas ILCA7) pod oznakom “Croatia”, iako je zemlja tada još bila dio Jugoslavije. JK Split ima i najbolji ženski olimpijski rezultat u povijesti hrvatskog jedrenja – šesto mjesto Elene Vorobeve na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. godine, kao i najbolji ženski kadetski rezultat u povijesti Hrvatske – treće mjesto Nine Marušić na Svjetskom prvenstvu 2024. u Mar de Plati, u Argentini. Prvi smo klub u Hrvatskoj koji je imao četiri od 12 natjecatelja u kadetskoj reprezentaciji Hrvatske 2023. godine. Od 2021. do 2024. nije bilo državnog prvenstva da se naši natjecatelji nisu vratili sa bar jednom medaljom, što je izniman uspjeh jednog kluba i govori o konstantnoj kvaliteti.
Osim sportskog aspekta, dičimo se i očuvanjem kulturne baštine te smo nositelji nematerijalnog kulturnog dobra umijeća plovidbe latinskim i oglavnim jedrima duž hrvatske obale.
Klub je poznat kao mjesto gostoprimstva, vrhunskog organizatora regate. Povijest organiziranja velikih natjecanja seže u davnu 1972. godinu, kad smo organizirali Svjetsko prvenstvo klase kadet, 2014. Europsko prvenstvo Finn Masters 2018., Europsko prvenstvo klase Laser, 2021. Europsko prvenstvo klase Šljuka, te 2024. Europsko prvenstvo klase Melges 24. Svojim rezultatima i renomeom zauzimamo visoko mjesto u Hrvatskom i Europskom jedrenju